Prema anketama o kvaliteti života Beč ponovo potvrđuje svoje mjesto na samome vrhu. Beč predstavlja uzor ekološkog grada
    Sve više ljudi u svijetu iz ruralnih područja preseljava u grad, budući da je ondje u ponudi više radnih mjesta, a poljoprivreda ne nudi dovoljne mogućnosti zarade. Iz toga se razloga gradovi sve više povećavaju. Slobodna, neizgrađena priroda nestaje. Ako je 1900. godine u gradovima živjelo samo 15 posto čovječanstva, 2000. godine po prvi put više od polovine svjetskog stanovništva nastanjuje gradove s više od 100.000 stanovnika. Tendencija je u snažnom porastu. Ukoliko se gradovi povećavaju brže od stanovništva svijeta, opada kvaliteta života u gradu, a problemi s okolinom jedva da se mogu držati pod kontrolom. U Beču je drugačije:  na ljestvici od 437 milionskih gradova (prema www.citypopulation.de), Beč zauzima 209. mjesto.
    Beč je drugačiji Urban-Audit-Projekt Eurostata (www.urbanaudit.org) (zadatak Eurostata je Euvopskoj uniji staviti na raspolaganje kvalitetnu službu statističkih informacija; prim.), vrednovao je kvalitetu života u evropskim gradovima baziranu na podacima o 258 gradova Europske unije i država kandidata Bugarske i Rumunije, te je utvrdio da se Beč nalazi među vodećima u većini područja koja imaju veze s kvalitetom života u gradu.
    Isto se odnosi i na korištenje javnoga prijevoza te na brz dolazak do zelenih površina u centru grada. Pokazatelji su to koji govore u prilog činjenici da se Beč s pravom može nazvati uzornim ekološkim gradom. No što uopšte Beč čini uzornim ekološkim gradom te kako je u Beču organiziovana briga o okolini? Veliku ulogu za visok kvalitet života u Beču svakako imaju već spomenute zelene površine; gotovo polovina površine grada pokrivena je zelenilom. Nadalje, tu je kvalitet zraka, koji je između ostalog povezan s efikasnim upravljanjem otpadom te konstantnim upravljanjem otpadnim vodama.
    Od neprocjenjive je vrijednosti to što Beč zahvaljujući postavljanju I. i II. sustava dovođenja izvorske vode 1873., odnosno 1919. godine raspolaže nepresušnom, najčišćom pitkom vodom iz gorskih izvora. Organizacijski su za okolinu odgovorne posebne radne skupine. U njima su objedinjeni pojedini odjeli Magistrata Grada Beča koji se neposredno bave prirodom i okolišem, kao, primjerice, MA 22 (zaštita okoline), MA 30 (Bečki kanal), MA 31 (hidrocentrale), MA 48 (upravljanje otpadom) te MA 49 (ured za šume). U Upravi Magistrata dodatno je ustanovljena služba za koordinaciju zaštite klime.
    Odjel za zaštitu okoline grada Beča sa svojih 100 zaposlenih – čitav niz pravnih stručnjaka za okolinu, zaštitu od buke, zaštitu prirode, održavanje čistoće zraka, itd. – odgovoran je za pravna i tehnička pitanja o zaštiti okoline Najznačajniji je cilj ovih stručnjaka grad Beč u budućnosti učiniti takvim da za 50 ili 100 godina bude u mogućnosti ponuditi jednako tako dobre, ako ne i bolje, uslove života te čistu okolinu.
    U Beču postoji 18 zaštićenih područja na oko 15.000 hektara, od nacionalnog parka pa sve do zaštićenih biotopa, kao i više od 400 spomenika prirode. Najstariji još postojeći bečki spomenik prirode hiljadugodišnja je tisa (Taxus baccata) na Rennwegu 12 u 3. okrugu, prema predaji ostatak prastarog gaja tisa još iz vremena Rimljana. Ukupno 30,66 posto ukupne površine Beča čine zaštićena područja prirode.
    Najveće zaštićeno područje prirode predstavlja Lainzer Tiergarten gotovo u istoj mjeri kao i jedini nacionalni park u Beču Donauauen, koji zauzima gotovo 5,5 posto ukupne površine grada. Nadaleko najpoznatije pejzažno zaštićeno područje Beča – iako čini dio staze međunarodno sve omiljenijeg gradskog maratona – jest Prater u 2. okrugu. Smješten je u središtu Beča, no čini samo dio od oko 7.500 hektara šume u smislu Zakona o šumama. Ondje živi samo nekoliko od približno 80 rijetkih vrsta životinja i biljaka kojima prijeti istrebljenje, a spomenuti su u “Programu zaštite životnog prostora i vrsta”.
Osjetljiva tema pitanje je čistoće zraka u velikim gradovima. To više ukoliko se automobilski promet i dalje bude povećavao ili u najboljem slučaju ako ostane na ovako visokoj razini. Kako bi smanjio emisiju CO2, Beč je 1991. godine pristupio skupini zemalja koje su sklopile Sporazum o klimi. U okviru programa o zaštiti klime izrađen je plan o smanjenju stakleničkih plinova u razdoblju od 1990. do 2010. godine za 14 posto. Cilj koji se neće moći ostvariti, ukoliko se nastavi ovakav trend.
   Razlog tome je spomenuti porast prometa te povećana potražnja za električnom energijom. Na svakome je od nas da u svrhu očuvanja klime izbjegava stakleničke plinove. Najvažniji, odnosno najjednostavniji način je štednja energije – svaki uređaj, ne treba ostavljati u načinu rada stand-by. Daljnja mjera je odustati od proizvoda izrađenih od aluminijuma te onih koji koriste (H)FKW (halogenirane ugljikovodike),  kao i nabavljati proizvode s dužim rokom trajanja. Preferiranje namirnica iz biološke proizvodnje isto je tako korisno kao i konzumiranje više povrća nego mesa, odnosno domaće pastrve umjesto okeanskih riba i račića.
     Ali vjerojatno najteži korak čini prelazak na korištenje javnog gradskog prijevoza i upotrebu bicikla. Kratki razmaci u redu vožnje i uvođenje noćnih autobusa, kao i gusta i dobro izgrađena mreža biciklističkih staza dobra su alternativa osobnim automobilima. Ovakve bi ponude svaki pojedinac trebao više koristiti i stoga što promet predstavlja glavni uzrok nastanka ozona i ugljičnog dioksida.
    Mjerenje zraka u gradu provodi se u 17 stacionarnih mjernih stanica i jednom mobilnom autobusu. Ocjena kvalitete zraka u Beču slijedi prema određenom indeksu na temelju izmjerenih najviših vrijednosti koncentracije štetnih tvari. Ukoliko prema Zakonu o zaštiti od imisije, Zakonu o zraku ili Zakonu o ozonu prijeđu granične vrijednosti, izmjerene se vrijednosti osim toga označavaju. Mjere se vrijednosti ozona, fine prašine, ugljičnog dioksida, sumpornog dioksida i ugljičnog monoksida. Rezultat se aktualizira svakog sata, a moguće ga je u bilo koje vrijeme pogledati na bečkim Web stranicama (www.wien.at).
Prosječna dnevna potrošnja pitke vode u Beču 2004. godine iznosila je 380.384 kubičnih metara, što se moglo bez problema osigurati, jer zahvaljujući I. i II. sustavu opskrbe vodom iz gorskih izvora oko 95 posto godišnje potrošnje dolazi iz izvora s planinskih lanaca Rax, Schneeberg, Schneealpe kao i iz planinskog masiva Hochschwab. Ustav Grada Beča dalekovidno je bečke vode i šume sa zaštićenim izvorima stavio u sustav zaštite, tako da je svakom bečkom kućanstvu u bilo koje vrijeme zagarantirana svježa pitka voda.
    Jedino u slučaju popravaka vodoopskrbnog sistema iz gorskih izvora, puknuća cijevi ili ekstremno visoke potrošnje u sušnim periodima Beč poseže za podzemnim vodama. Voda u grad pristiže slobodnim padom preko kaskada bez pomoći jedne jedine pumpe i dodatne obrade, a zbog gravitacije dodatno se koristi za proizvodnju električne energije.
     Prvi vodoopskrbni sistem grada iz gorskih izvora nakon trogodišnje izgradnje otvoren je 24. 10. 1873. godine puštanjem u rad blještavog zdenca na Schwarzenbergplatzu. Sistem je dug 120 kilometara. Postao je simbol spasa od nestašice vode i opasnosti zaraza. U 1888. godini već je 90 posto nastanjenih kuća tadašnjeg gradskog područja raspolagalo priključkom na sustav opskrbe pitkom vodom. Zbog priključenja prigradskih naselja gradskoj opštini krajem 19. vijeka pokazala se potrebnom izgradnja II. sistema za opskrbu vodom iz gorskih izvora. Vodovod dugačak 180 kilometara od 2. 12. 1910. za 36 sati dovodi vodu s masiva Hochschwab u grad, konkretno iz Salztala u Štajerskoj u području Hochschwab. Da bi se stanovnicima Beča osigurala besprijekorna pitka voda, na prilaznim područjima I. i II. vodoopskrbnom sustavu uređena su vodozaštitna područja.
    Tako je 1965. čitav masiv na potezu Rax-Schneeberg-Schneealpen proglašen zaštićenim vodnim područjem. Od decembra 1988. I. gradskom vodoopskrbnom sistemu iz izvora priključen je i izvor Pfannbauern iz Aschbachtala na saveznoj cesti Mariazell. Od priključenja toga izvora u normalnim okolnostima čitav se Beč može opskrbljivati vodom iz gorskih izvora. Tako bečki Ured za šume upravlja ukupnom površinom od oko 32.000 hektara šuma, planinskih pašnjaka i livada na području Raxa i Schneeberga, kao i masiva Hochschwab. Time je zaštiti izvora moguće prilagoditi svekoliko iskorištavanje zemljišta, kao što je upravljanje šumama, turizam, lov i ribolov. Od krajnjih tačaka sistema opskrbe vodom iz gorskih izvora voda se, prema statističkim podacima iz 2004. godine, preko spremnika u gradsku vodoopskrbnu mrežu do stanova i kuća dovodi preko 101.670 cijevnih priključaka ukupne dužine od 3.273 kilometara.
    Beč i u upravljanju otpadnim vodama u međunarodnim razmjerama zauzima visoko mjesto ili, drugačije rečeno, 98 posto bečkog stanovništva priključeno je na javnu kanalizacionu mrežu, što, kako je poznato, igra značajnu ulogu u osiguranju kvalitete života u velikome gradu. Javna kanalizaciona mreža približne dužine 2.300 kilometara godišnje odvodi više od 220 kubičnih metara vode. Kućna kanalizacijska mreža duga je više od 6.300 kilometara.
    Beč zauzima vodeće mjesto i stoga što se zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda ne promatraju odvojeno. Koncept “Ekološko  optimiziranje zbrinjavanja otpadnih voda i zaštite voda za Beč” dosljedno ne uzima samo u obzir područja kao što su kanalizacija i uređaji za pročišćavanje voda, već sveobuhvatnu povezanost ekologije i voda. Stalna kontrola i nadgledanje približno 3.000 uređaja za korištenje voda te odlagališta jalovine i otpada, u ovom slučaju uz posebno pridržavanje odgovarajućih propisa, milionskom gradu garantuju stalan rast kvalitete otpadnih voda, kao i najmoderniji pročistač voda.
    Koliko zapravo otpada proizvode građani jednog milionskog grada i kako se taj otpad prerađuje? U slučaju Beča prvi odgovor glasi: 965.000 tona godišnje s godišnjim porastom od 0,6 do 3,5 posto; i drugi odgovor: polovina od toga termički se prerađuje u dvije spalionice otpada Flötzersteig i Spittelau, 30 posto se materijalno iskorištava (recikliranje), dok se ostatak ili odlaže izvan Beča ili kompostira.
    Kako bi se godišnji otpad koji se proizvede u Beču u budućnosti mogao zbrinuti na način koji ne šteti okolini izrađen je sveobuhvatni program u okvirima strateškog nadzora okoliša. U njemu su u prviplan stavljene dvije značajne poletne tačke za trajno poboljšanje djelovanja na okolinu bečkog upravljanja otpadom u pogledu uklanjanja otpada, a koje su na početku lanca zbrinjavanja otpada od posebnog značaja, naime, odvojeno sakupljanje otpada te materijalno iskorištavanje.
    Ne dozvoliti nastanak bilo kakvog otpada svakako je najbolji način trajnog upravljanja otpadom, iako nije realan. Grad Beč u vezi s tim obavlja vrijedan pionirski posao kako bi makar dugoročno postigao smanjenje količine otpada i opasnosti od otpada. U poređenju s tim trebao bi se povećati udio nastanka vrijednoga komposta. Kompostane grada Beča trenutno raspolažu kapacitetom za preradu oko 100.000 tona materijala godišnje. Broj spremnika za biološki otpad ima približno 60.000; organski se otpad sabire i na 19 skupljališta i preko takozvanih direktnih dobavljača.
    U centru grada sakupljanje biološkog otpada nije toliko prisutno kao u graničnim područjima Beča. Kod otpada koji se ne može kompostirati (npr. ostaci hrane) potrebno je, međutim, dodatno postrojenje za preradu. Tako je već u planu postrojenje za preradu bioplina s mogućnošću iskorištavanja radi proizvodnje energije. Potrebni su dodatni kapaciteti za spaljivanje otpada kako bi se uklanjanje otpada moglo preraditi na način koji nije štetan po okolinu i to ne samo do 2010. godine već i kasnije.
Elektrana šumske biomase, smještena u 11. kotaru Simmering, a puštena u rad 2006., opskrbljuje 48.000 bečkih domaćinstava električnom i još 12.000 domaćinstava toplinskom energijom. Spaljivanjem 200.000 tona šumskog dobra i kore drva godišnje uštedi 47.000 tona mazuta ili 72.000 tona kamenog ugljena.

 
    Pojam energetska efikasnost se najčešće susreće u dva moguća značenja, od kojih se jedno odnosi na uređaje, a drugo na mjere i ponašanja. Pod energetski efikasnim uređajem smatra se onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj. male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi. Npr. ''obična'' sijalica veliki dio električne energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali  u korisnu svjetlosnu energiju. U tom smislu sijalica predstavlja energetski neefikasan uređaj.
    Kada je riječ o mjerama, pod energetskom efikasnošću podrazumjevaju se mjere koje se primjenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije. Bilo da je riječ o tehničkim ili netehničkim mjerama ili promjenama u ponašanju, sve mjere podrazumjevaju isti ili čak viši stepen ostvarenog standarda i komfora.
    Najčešće mjere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitka energije i povećanja energetske efikasnosti su:
  1. zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim;
  2. zamjena energetski efikasnih potrošača efikasnim;
  3. izolacija prostora koji se grije;
  4. zamjena dotrajale stolarije u prostorima koji se griju;
  5. ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače energije;
  6. uvođenje tarifnih sistema od strane distributera koji će podsticati
 
Pogledajte sajt Chris Jordan-a, američkog fotografa, koji na vrlo originalan način prezentuje ekološku neosvještensot ljudi.

http://www.chrisjordan.com/gallery/rtn/#skull-with-cigarette
 
Zašto se ulične korpe za otpatke ne podignu na visinu koševa za košarku? Bila bi to provokacija kojoj niko od naše košarkaške nacije ne bi odolio. Koševi bi bili puni, a grad čist.

Duško Radović


 
U Beogradu je 15.11. počeo prvi međunarodni festival ekološkog filma ili Green Screen Fest, čiji je organizator Centar za uređenje životne sredine. Festival traje do 17.11.2010. godine.
Organizatori pozivaju sve posjetioce da ponesu svoj elektronski otpad iz kuće i da ga ostave u označenim kontejnerima. Tako će građani imati priliku da i sami učestvuju u očuvanju životne sredine kroz sakupljanje i odlaganje ove vrste otpada.
U takmičarskom djelu nastupaju 52 dokumentarna filma. Program festivala će, osim revijalnih dokumentarno – igranih filmova koji su nagrađivani na različitim međunarodnim festivalima, obuhvatiti i kratke i amaterske filmove koji se bave ekološkom tematikom. Publici će biti dostupni i dodatni kreativni sadržaji koji će omogućiti svim posJetiocima da se aktivnije uključe i angažuju na polju zaštite životne sredine. Po dva najbolja filmska ostvarenja iz kategorija kratki i amaterski film će dobiti nagrade festivala, a biće dodeljena i nagrada Gradskog sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda i muzičke televizije MTV Adria.
Gledaocima će biti ponuđeno da učestvuju u radionicama, posJete izložbe mladih autora iz Srbije, učestvuju u diskusijama i debatama koje će biti tematski organizovane, posmatraju performanse, kao i da učestvuju u istraživanjima koja će biti sprovedena u toku trajanja festivala, a tiču se pitanja zaštite životne sredine, prevazilaženja građanskog pasivizma i afirmacije društvenog aktivizma uopšte.
Pored finansijske podrške Grada Beograda i Fonda za zaštitu životne sredine, podršku realizaciji Festivala su do sada pružili: Grad Beograd Sekretarijat za  zaštitu životne sredine, Agencija za evropske integracije i saradnju sa udruženjima, Sava Centar, Francuski kulturni centar, Masel d.o.o., Arena sport, YellowCab, MIP radio, U zdravom telu, Digimedia, RoadStar radio, EkoForum, KulturAkt.
Ako imate prilike, posjetite festival i kao što kaže slogan festivala OPLANETITE SE! RECIKLIRAJ!

Picture
 
Iako na području grada postoji dovoljan broj kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, ekološka svijest naših građana po tom pitanju nije dovoljno razvijena. U Javnom preduzeću "Čistoća" kažu da prilikom pražnjenja većinu ovih kontejnera zatiču gotovo prazne. "Obezbijeđen je dovoljan broj eko-kontejnera kako bi građani stekli naviku da otpad odvajaju, međutim, nije onako kako smo očekivali. Većina tih kontejnera je prazna ili poluprazna. Posebno se to odnosi na područja oko škola, gdje postavljanje kontejnera nije pokazalo veliku opravdanost" tvrdi Milan Plavšić, tehnički direktor "Čistoće".

"Neophodno je prije svega edukovati građane, počev od najnižeg uzrasta, zatim obezbijediti dovoljan broj kontejnera i druge uslove kako bismo razvili cijeli jedan sistem u kojem bi bile angažovane sve relevantne institucije" pojasnio je Rokvić i dodao da je ovaj način prikupljanja otpada na našim prostorima tek u povoju te da će, nakon što se završi ovaj projekt, biti potrebno još raditi kako bi građani bili ekološki svjesniji.

"Nedavno smo realizovali projekat "Ekologijom do ljepote". Kroz rad ekoloških sekcija i učestvovanjem u raznim ekološkim aktivnostima nastojimo da upoznamo učenike sa osnovnim odrednicama ekologije i razvijemo njihovu ekološku svijest" kaže Kovačević. Eko-kontejneri namijenjeni su za odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla i PET ambalaže. Na području grada postavljen je 101 ovakav kontejner. Projekat pod nazivom "Upravljanja čvrstim otpadom" regiona Banja Luka realizovan je po kreditu Svjetske banke iz 2003. godine. Izdvojena sredstva za ovaj projekat iznose oko 130.000 KM.



Picture
 
UN je 2010. godinu, proglasio za godinu biodiverziteta ili biološke raznolikosti.Iako se često pominje u stručnim kontekstima, uz složene teorije i podatke, značenje bioraznolikosti je relativno jednostavno i jasno. Naime, bioraznolikost se odnosi na prisustvo različitih formi života u datom okruženju. Ona može podrazumijevati raznolikost bakterija u vašem želucu, gena koji određuju vašu biološku jedinstvenost ili prisustvo planina i mora u vašoj zemlji, kao i ostale mozaike staništa na koje nailazite u vašim uobičajenim i svakodnevnim aktivnostima. Da, čak i pauk koji vreba muvu u vašoj dnevnoj sobi čini neodvojivi dio bioraznolikosti koja predstavlja život na zemlji. Bioraznolikost čini zemlju pristupačnim i poželjnim staništem. Omogućava nam hranu, lijekove, građevinski materijal ili gorivo. Ekosistemi naše planete nas također opskrbljuju mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnavljanje tla, oprašivanje i regulacija klime su samo neke od njih. Bioraznolikost ima i značajnu društvenu ulogu pri omogućavanju resursa za bogati socijalni i kulturni život, od rekreacije i obrazovanja, estetike, duhovnosti do umjetničkih nadahnuća.

Značaj bioraznolikosti je brižljivo naznačen i u Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih nacija i pratećim Milenijskim razvojnim ciljevima, u kojima se ona ističe u: „ublažavanju gladi i siromaštva, promociji dobrog zdravlja ljudi i njenoj ulozi kao osnovi za osiguravanje slobode i pravičnosti za sve.“

Međutim, uprkos njenoj neospornoj vrijednosti, bioraznolikost je pod stalnim pritiskom usljed ljudskog djelovanja i klimatskih promjena koje ozbiljno utiču na broj vrsta s kojima dijelimo planetu. Zbog ljudskih aktivnosti trenutna brzina izumiranja vrsta je 1000 puta veća od prirodne. Prošle godine je Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da od promatranih vrsta, čak 38% njih je suočeno s opasnosti od izumiranja. Milenijski izvještaj UN-a o ocjeni ekoisistema pruža jasnu ilustraciju stanja na zemlji - u posljednjih 50 godina ljudi su brže i opsežnije mijenjali ekosisteme negoli je to bio slučaj u bilo kojem prethodnom vremenskom periodu u ljudskoj historiji. Posljedica toga je značajan i u velikoj mjeri nepovratni gubitak u raznolikosti života na zemlji i nestanak biljnih i životinjskih vrsta. Promjenama u kvalitetu i obilju bioraznolikosti i poremećajem balansa ekosistema smanjuju se resursi za siromašne i ugrožene, te narušava naše prirodno stanište.

 

BIORAZNOLIKOST U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina je zemlja sa bogatom bioraznolikošću. Ona spada među prvih pet zemalja u Evropi (BiH Biodiversity assesment, USAID 2003) koje obiluju bioraznolikošću i kao takva je od posebnog značaja za evropsku bioraznolikost zahvaljujući svom visokom stupnju endemičnih To svakako ne predstavlja iznenađenje ako imamo na umu da BiH, prema izvorima NEAP-a, predstavlja dom za 30% ili 1.800 endmičnih vrsta balkanske flore, kao i za veliki broj ostalih ugroženih vrsta. Preduslov za takvo biološko bogatstvo leži u geomorfološkoj strukturi Bosne i Hercegovine, uz niz različitih pejzaža i klimatskih zona, od sjevernih ravnica uz rijeku Savu do planinskih lanaca Dinarida i jadranske obale na jugu te činjenici da je više od pola površine BiH prekriveno prirodnim i poluprirodnim ekosistemima.

Kako BiH čini značajan lokalitet bioraznolikosti u regiji, tako ima i veliki udio ugroženih vrsta u Evropi. Ratno razaranje i nedostatak usklađenih napora očuvanja doveli su do opasnog i nezaštićenog položaja bioraznolikosti i prirodnih resursa. Prema procjeni i kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u BiH je više ili manje ugroženo oko 600 vrsta viših biljaka, 250 vrsta kičmenjaka (riba, vodozemaca, gmizavca, ptica i sisara) te desetine vrsta beskičmenjaka i oko 50 vrsta uroženih vrsta gljiva i lišajeva. Veoma mali procenat teritorije u BiH označeno je kao zaštićena područja, a ona trenutno nisu adekvatno organizovana niti finansijski održiva. Dva od tri nacionalna parka (Sutjeska i Kozara) zaštićena su ne zbog svoje biološke vrijednosti, već kao historijski značajna bojišta iz Drugog svjetskog rata dok treći nacionalni park u BiH „Una“ , iako proglašen prije dvije godine još uvijek čeka na plan upravljanja.

Ugrožavanje bioraznolikosti kao posljedicu imaju preobražaj staništa, prekomjernu eksploataciju resursa i veliku zagađenost. Nebriga o životnoj sredini i sustavno uništavanje prirodnih staništa i resursa nužno dovodi do nestanka brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, poput encijana, daždevnjaka, tetrijeba, mrkih medvjeda ili nekih vrsta pastrmke.

Zbog toga je u Bosni i Hercegovini potrebno pokrenuti inicijative za podršku očuvanju bioraznolikosti i životne sredine. Jedna od takvih inicijativa je projekat u okviru UNDP-ovog sektora za Energiju i okoliš, a koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF) – „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“. Projektom se promoviše održivi razvoj kraških polja i bioraznolikosti u jugozapadnim dijelovima zemlje, tačnije Livanjskom polju koje je međunarodno priznato močvarno stanište.

Livanjsko polje predstavlja mjesto jedinstvene vrijednosti: ne samo da je najveće močvarno tlo u Bosni i Hercegovini, već istovremeno i najveće djelimično poplavljeno kraško polje na svijetu, koje obuhvata dragocjene močvare, značajno stanište za ptice, bare, treset i travnatu površinu, od kojih svi obiluju endemičnim i rijetkim vrstama.

Jedan od popratnih problema zaštite bioraznolikosti leži u činjenici da lokalno stanovništvo vidi njenu zaštitu, a posebno označavanje zaštićenih područja, kao potencijalnu prijetnju njihovim svakodnevnim poslovnim aktivnostima i regionalnom razvoju. Međutim, zaštita bioraznolikosti se može posmatrati kao prilika za unapređenja životne sredine i razvoja ekološkog turizma. Zbog svega toga će se u okviru projekta „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“ podržavati razvoj ekološki osvještenih poslovnih poduhvata, kao i promocija lokalne ekološki održive ekonomije.

Ove inicijative UNDP-a u Bosni i Hercegovini, koje su dio šireg konteksta napora koje UN ulaže u cilju očuvanja bioraznolikosti diljem svijeta, odražavaju riječi generalnog sekretara UN-a Ban Ki- moona, koji je istaknuo značaj napora u vezi sa okolišem u 2010. godini, međunarodnoj godini bioraznolikosti, pozivajući svaku zemlju i svakog građanina naše planete da se udruže u globalni savez za zaštitu života na zemlji.

 
I dok se zbrajaju rezultati turističke sezone i već kuju planovi za sljedeću godinu, u Neumu se, nažalost, ovih dana zbrajaju i sve one štete koje iza sebe ostavljaju nesavjesni kupači i turisti. To je najbolje pokazala i jučerašnja eko akcija čišćenja podmorja u Neumu, koju je organizirao Hrvatski ronilački klub ''Neum''.

Dvadesetak ronilaca iz Neuma, Mostara i Dubrovnika za samo nekoliko sati iz mora su izvadili zaista veliku količinu raznog otpada, od stotina automobilskih guma, akumulatora, betonskih i metalnih ploča, kućanskih aparata, metalnih ograda...do ogromne količine staklene i plastične ambalaže, odjevnih predmeta.

''Ovo je dvadeset i peta eko akcija od utemeljenja našeg kluba i prva u ovoj turističkoj sezoni. Opet smo, nažalost, svjedoci pravog ekocida u našem moru. Stalno upozoravamo na nesavjesne pojedince i skupine koji u more ubacuju ama baš sve, od otpada pa sve do eksplozivnih sredstava koja predstavljaju opasnost za svakog ronioca i ribiča. Zato i organiziramo ovakve akcije, kako bi dali svoj doprinos za čišće i sigurnije podmorje. '' - rekao je za Caportal.info Nikša Matuško, predsjednik Hrvatskog ronilačkog kluba ''Neum'', dok sa kolegama razmjenjuje utiske po izlasku iz ne baš tople vode.

Akciju ronilaca pratili su i strani turisti koji su stigli u Neum na dvodnevni odmor. Pri obilasku Neuma i razgledavanju ovdašnjih plaža stranci su se čudili prizoru gomile otpada i automobilskih guma koje su iz mora izvukli vrijedni ronioci iz Hercegovine i Dalmacije. Tako su ronioci postali i veliki ekolozi koji su do sada podigli svoj glas i protiv uplovljavanja bilo kakvih većih brodova u neumske vode. Sav izvučeni otpad sa neumskih će plaža danas ukloniti djelatnici Komunalnog poduzeća Neum.
Mnogi jučer nisu mogli povjerovati što se sve tokom ovog ljeta ubacivalo u more, pa je vrijeme da se ozbiljnije povede računa o ovom problemu. Kako su ronioci rekli za Caportal.info, u susjednoj Hrvatskoj to je puno bolje regulisano pa se oštro kažnjavaju oni koji onako drsko u more ubacuju brojne automobilske gume i razni opasni otpad.






Picture
 
DATUM                                                                                                                      ZNAČAJ
26. januar                                                                Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine
31. januar                                                                Nacionalni dan bez duvana
2. februar                                                                 Svjetski dan močvarnih područja
14. februar                                                               Svjetski dan očuvanja energije
18. februar                                                               Dan biološke kontrole
  5. mart                                                                    Dan energetske efikasnosti
15. mart                                                                    Dan zaštite potrpšača
21. mart                                                                    Svjetski dan šumarstva
22. mart                                                                    Svjetski dan vode
23. mart                                                                    Dan meterologije
  7. april                                                                     Svjetski dan zdravlja
22. april                                                                     Dan planete Zemlje
24. april                                                                     Dan zaštite životinja od eksperimentisanja nad njima
  9. maj                                                                      Međunarodni dan ptica
15. maj                                                                      Dan akcije za klimu
22. maj                                                                      Svjetski dan zaštite biodiverziteta
24. maj                                                                      Evropski dan parkova
31. maj                                                                      Svjetski dan borbe protiv pušenja
  5. jun                                                                        Svjetski dan zaštite životne sredine
  8. jun                                                                        Svjetski dan okeana
17. jun                                                                        Dan borbe protiv isušivanja i poplava
11. juli                                                                        Svjetski dan populacije
16. septembar                                                          Svjetski dan zaštite ozonskog omotača
18. septembar                                                          Dan geologa
22. septembar                                                          Evropski dan bez automobila
26. septembar                                                          Dan čistih planina
27. septembar                                                          Dan turizma
  4. oktobar                                                                 Svjetski dan zaštite životinja
  5. oktobar                                                                 Dan staništa
16. oktobar                                                                 Dan zdrave ishrane
18. oktobar                                                                 Dan pješačenja
24. oktobar                                                                 Dan UN
  3. novembar                                                             Svjetski dan čistog vazduha
  6. novembar                                                             Dan urbanih regija
  7. novembar                                                             Dan nauke
17. novembar                                                             Dan ekološkog pokreta
20. novembar                                                             Dan djeteta
27. novembar                                                             Dan uzdržavanja od kupovine
29. novembar                                                             Dan borbe protiv trgovine krznom
  1. decembar                                                             Dan borbe protiv side
  5. decembar                                                             Dan volontera
10. decembar                                                             Dan ljudskih prava
11. decembar                                                             Dan planina


 
This is your new blog post. Click here and start typing, or drag in elements from the top bar.
Picture

Najnovije studije ukazuju da drveće na planeti pokazuje znake klimatskih promena. Drveće raste brže nego inače i naučnici vjeruju da ova preliminarna otkrića nagoveštavaju još veće promjene u budućnosti kada je reč o svjetskim šumama.

Džes Parker, ekolog u Centru za ekološka istraživanja institucije Smitsonijan, pokazuje isječak topole, koji je imao stotinu godina kada se drvo osušilo. Svaki prsten označava jednu godinu i svi oni ispredaju priču."Neki prstenovi su široki, a neki mali. Široke godine su one u kojima je drvo više raslo, dok uski ukazuju da je rast bio usporen iz brojnih razloga, od sjenke koja je padala sa komšijskog imanja, do eventualne suše, razlozi su mnogobrojni", kaže Parker.Tokom protekle 23 godine, Parker i njegov tim volontera obavili su 250 hiljada mjerenja na oko 50 hiljada stabala širom istočnog dela Sjedinjenih Država. Svako stablo je tokom studije mjereno nekoliko puta.

Parker je nedavno objavio preliminarne rezultate istraživanja, za koje kaže da su iznenadjujući."Otkrili smo da je stopa po kojoj ove šume rastu sada daleko veća od one koju bismo očekivali na osnovu dugoročnog trenda."Parker kaže da je većina razloga za brži rast drveća povezana sa klimatskim promjenama.

"Na primer, za 23 godine proučavanja, količina ugljendioksida u atmosferi se povećala za 13 odsto. U istom periodu, godišnja prosječna temperatura se povećala za 0,3 stepena Celzijusa, a sezona rasta drveća se produžila za oko sedam dana."
Parker kaže da i šume širom sveta pokazuju sličnu stopu rasta. Međutim, ukupni efekat promene rasta šuma još nije sasvim jasan. Iako bi brži rast mogao da dovede do omekšavanja drveta i čak kraćeg životnog vijeka nekih vrsta, to bi moglo da znači smanjenje ugljendioksida u atmosferi, s obzirom da ga veće šume i drveće više apsorbuju. U svakom slučaju, istraživanje se nastavlja. 
Volonteri Ed Šmit i Dejl Morou godinama mjere drveće.
"Obilježim svako drvo kako bismo znali da smo ga merili", kaže Morou.
Don Miler je godinama volonterski učestvovala u istraživanjima. Sada, kao zaposlena članica ekipe, ima zadatak da zabeleži sve prikupljene podatke o drveću iz ove grupe.
"Mnogo prijatelja je ljubomorno na moju kancelariju", kaže ona.
Parker obučava dobrovoljce i prenosi im svoje veliko poznavanje šuma. Danas je oko jednog stabla pronašao staru pantljiku. 
"Ovo prekida cirkulaciju i moglo bi da ubije drvo."

Parker dodaje da osnovno posmatranje i stalno merenje drveća donosi obilje informacija.

Ekipa je za sada završila merenje – na ovoj parceli veličine 20 sa 30 metara. To je treće merenje ovih stabala u proteklih deset godina i vreme da se parcela trajno označi najlonskim konopcem. Najlon se pričvršćuje za traku, traka se namotava i konopac ostaje na svom mestu. 

Iduće nedelje je na redu druga šumska parcela, drugo drveće, a možda i drugi dobrovoljci. Svi oni znaju da će proučavanje stabala drveća i razumevanje njihovih brojnih poruka trajati više od jedne generacije.