DATUM                                                                                                                      ZNAČAJ
26. januar                                                                Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine
31. januar                                                                Nacionalni dan bez duvana
2. februar                                                                 Svjetski dan močvarnih područja
14. februar                                                               Svjetski dan očuvanja energije
18. februar                                                               Dan biološke kontrole
  5. mart                                                                    Dan energetske efikasnosti
15. mart                                                                    Dan zaštite potrpšača
21. mart                                                                    Svjetski dan šumarstva
22. mart                                                                    Svjetski dan vode
23. mart                                                                    Dan meterologije
  7. april                                                                     Svjetski dan zdravlja
22. april                                                                     Dan planete Zemlje
24. april                                                                     Dan zaštite životinja od eksperimentisanja nad njima
  9. maj                                                                      Međunarodni dan ptica
15. maj                                                                      Dan akcije za klimu
22. maj                                                                      Svjetski dan zaštite biodiverziteta
24. maj                                                                      Evropski dan parkova
31. maj                                                                      Svjetski dan borbe protiv pušenja
  5. jun                                                                        Svjetski dan zaštite životne sredine
  8. jun                                                                        Svjetski dan okeana
17. jun                                                                        Dan borbe protiv isušivanja i poplava
11. juli                                                                        Svjetski dan populacije
16. septembar                                                          Svjetski dan zaštite ozonskog omotača
18. septembar                                                          Dan geologa
22. septembar                                                          Evropski dan bez automobila
26. septembar                                                          Dan čistih planina
27. septembar                                                          Dan turizma
  4. oktobar                                                                 Svjetski dan zaštite životinja
  5. oktobar                                                                 Dan staništa
16. oktobar                                                                 Dan zdrave ishrane
18. oktobar                                                                 Dan pješačenja
24. oktobar                                                                 Dan UN
  3. novembar                                                             Svjetski dan čistog vazduha
  6. novembar                                                             Dan urbanih regija
  7. novembar                                                             Dan nauke
17. novembar                                                             Dan ekološkog pokreta
20. novembar                                                             Dan djeteta
27. novembar                                                             Dan uzdržavanja od kupovine
29. novembar                                                             Dan borbe protiv trgovine krznom
  1. decembar                                                             Dan borbe protiv side
  5. decembar                                                             Dan volontera
10. decembar                                                             Dan ljudskih prava
11. decembar                                                             Dan planina


 
This is your new blog post. Click here and start typing, or drag in elements from the top bar.
Picture

Najnovije studije ukazuju da drveće na planeti pokazuje znake klimatskih promena. Drveće raste brže nego inače i naučnici vjeruju da ova preliminarna otkrića nagoveštavaju još veće promjene u budućnosti kada je reč o svjetskim šumama.

Džes Parker, ekolog u Centru za ekološka istraživanja institucije Smitsonijan, pokazuje isječak topole, koji je imao stotinu godina kada se drvo osušilo. Svaki prsten označava jednu godinu i svi oni ispredaju priču."Neki prstenovi su široki, a neki mali. Široke godine su one u kojima je drvo više raslo, dok uski ukazuju da je rast bio usporen iz brojnih razloga, od sjenke koja je padala sa komšijskog imanja, do eventualne suše, razlozi su mnogobrojni", kaže Parker.Tokom protekle 23 godine, Parker i njegov tim volontera obavili su 250 hiljada mjerenja na oko 50 hiljada stabala širom istočnog dela Sjedinjenih Država. Svako stablo je tokom studije mjereno nekoliko puta.

Parker je nedavno objavio preliminarne rezultate istraživanja, za koje kaže da su iznenadjujući."Otkrili smo da je stopa po kojoj ove šume rastu sada daleko veća od one koju bismo očekivali na osnovu dugoročnog trenda."Parker kaže da je većina razloga za brži rast drveća povezana sa klimatskim promjenama.

"Na primer, za 23 godine proučavanja, količina ugljendioksida u atmosferi se povećala za 13 odsto. U istom periodu, godišnja prosječna temperatura se povećala za 0,3 stepena Celzijusa, a sezona rasta drveća se produžila za oko sedam dana."
Parker kaže da i šume širom sveta pokazuju sličnu stopu rasta. Međutim, ukupni efekat promene rasta šuma još nije sasvim jasan. Iako bi brži rast mogao da dovede do omekšavanja drveta i čak kraćeg životnog vijeka nekih vrsta, to bi moglo da znači smanjenje ugljendioksida u atmosferi, s obzirom da ga veće šume i drveće više apsorbuju. U svakom slučaju, istraživanje se nastavlja. 
Volonteri Ed Šmit i Dejl Morou godinama mjere drveće.
"Obilježim svako drvo kako bismo znali da smo ga merili", kaže Morou.
Don Miler je godinama volonterski učestvovala u istraživanjima. Sada, kao zaposlena članica ekipe, ima zadatak da zabeleži sve prikupljene podatke o drveću iz ove grupe.
"Mnogo prijatelja je ljubomorno na moju kancelariju", kaže ona.
Parker obučava dobrovoljce i prenosi im svoje veliko poznavanje šuma. Danas je oko jednog stabla pronašao staru pantljiku. 
"Ovo prekida cirkulaciju i moglo bi da ubije drvo."

Parker dodaje da osnovno posmatranje i stalno merenje drveća donosi obilje informacija.

Ekipa je za sada završila merenje – na ovoj parceli veličine 20 sa 30 metara. To je treće merenje ovih stabala u proteklih deset godina i vreme da se parcela trajno označi najlonskim konopcem. Najlon se pričvršćuje za traku, traka se namotava i konopac ostaje na svom mestu. 

Iduće nedelje je na redu druga šumska parcela, drugo drveće, a možda i drugi dobrovoljci. Svi oni znaju da će proučavanje stabala drveća i razumevanje njihovih brojnih poruka trajati više od jedne generacije.

 
Svako se slaže da je raznolikost dobra stvar koju treba imati na umu kada se razmatra ekosistem. Raznolikost pomaže da se ublaže posledice poremećaja populacije. I pored toga veoma malo se razume šta predstavljaju razne vrste raznolikosti.
U šumskom ekosistemu, na primer, postoje tri tipa raznolikosti: kompoziciona, strukturna i funkcionalna.
  • Kompoziciona raznolikost se odnosi na osnovne elemente raznolikosti:
    Vrste, kao i na genetsku raznolikost koja izgrađuje vrste, plus na zajednice i ekosisteme koje obezbeđuju milje.

  • Strukturna raznolikost se ondosi na osnovne elemente raznolikosti koji su poređani jedni u odnosu na druge u vremenu i prostoru. Tako, strukturna raznolikost uključuje veličinu, oblik i distribuciju vrsta, njihovo stanište, i zajednice na prostoru gde žive, plus šablon promene.
    Fragmentacija staništa je poremećaj koji može da ugrozi strukturnu raznolikost. Tamo gde je šuma u privatnom vlasništvu, različito upravljanje i ciljevi mogu da stvore strukturnu raznolikost širom staništa.
    Svi se slažu da je strukturna raznolikost važna za biološku raznolikost, i da su različiti predeli važni za celokupno zdravlje šume.

  • Funkcionalna raznolikost se odnosi na raznolikost ekoloških procesa koji održavaju i zavisni su od ostalih komponenti raznolikosti. Tu su uključeni mnoge ekološke interakcije vrsta, na primer, kompeticija, grabežljivost, parazitizam itd, kao i ekološki procesi ishrane i reciklaže. Funkcionalna raznolikost uključuje promenjiv tempo i intenzitet prirodnih poremećaja, na primer, vatre, poplave itd. Funkcionalna raznolikost je manje vidljiva od predhodna dva oblika, i često se ignoriše u diskusijama o biološkoj raznolikosti.
Ako je jednostavnost bio stari model održavanja šuma, novi model je kompleksnost. Potrebno je stvoriti kompleksnost na celokupnom području. To podrazumeva razmatranje mnogih elemenata ekosistema. Koraci u tom pravcu mogu imati reperkusije na divlji svet, hidrološke cikluse, ili čak na požare koji mogu da zaprete ljudima.
Kulturna raznolikost je još jedan aspekt vredan pominjanja, jer smo mi ljudi ti koji odlučujemo o održivosti svih životnih formi, uključujući našu sopstvenu na Zemlji.Bio raznolikost ne može da adekvatno odgovori na fenomen naše vrste Homo Sapiens. Sa našim dolaskom nova kompleksnost i raznolikost se razvija na planeti. Mi smo doveli do pojave novih vrsta energija: kulture, simboličkog jezika i imaginacije. Mi nećemo moći nikada da isključimo ono što je ljudsko iz bio raznolikosti.

Paradoks ljudskog postojanja je taj da mi živimo u prirodi i kulturi (društvu) u isto vreme. Sada kada su dela ljudi dostigla globalne proporcije i mnogo od prirodnog sveta je podvrgnut kulturnim snagama, veoma je važno da ne poremetimo odnos između kulture i prirode. Prihvatanjem ljudske intervencije kao prirodni čin, zaista kao neizbežan čin, mi baštovani otkrivamo granice kultivacije.



 
Termin klimatska promjena se često koristi uporedo sa terminom globalno zagrijavanje, ali fraza ‘klimatska promjena’ bi trebalo da bude prvi izbor pri opisu promjena zato što ih ne ograničava samo na rast temperature.




Klimatska promjena se odnosi na bilo koju značajnu promenu u klimi (kao što su temperatura, padavine ili vjetar) koja traje u dužem periodu (decenije ili duže). Uzrok klimatskim promjenama treba tražiti u: prirodnim faktorima, kao što su promjene u sunčevom intenzitetu ili spore promjene u Zemljinoj orbiti oko Sunca; prirodnim procesima unutar klimatskog sistema (npr. promjene u strujama okeana); i u ljudskim aktivnostima koje mjenjaju sastav atmosfere (sagorevanjem fosilnih goriva) i površinu zemlje (npr. sječa šuma, pošumljavanje, urbanizacija, širenje pustinje, itd…).


 
Mogućnosti uštede pitke vode
Činjenica je da mnogi građani i kada imaju pristup pitkoj vodi neracionalno je koriste, jer ih cijena vode uopće ne motivira da je štede, a s druge strane, mnogi nisu svjesni da slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni.

Obični građani ne mogu mnogo uticati na pronalaženje novih izvorišta, izgradnju novih i rekonstrukciju starih vodovoda, ali mogu zaštititi postojeća izvorišta (npr. ne odlagati otpad ili ne sjeći šumu u njihovoj blizini), mogu racionalinije koristiti raspoložive resurse, omogućiti obogaćivanje podzemnih resursa ili koristiti nove resurse kao npr. kišnicu. Primjenom narednih uputa može se uštedjeti 1/3 ustaljene potrošnje vode.

Da li znate?
  • Jedno domaćinstvo može uštedjeti i do 75.600 litara godišnje pazeći na slavine,
  • Iz otvorene slavine istekne mnogo više vode nego mislite:10-17 l vode ode u slivnik svake minute dok je otvorena,
  • Ako je slavina otvorena dok perete zube potrošite 40-60 l vode,
  • Na pranje suđa sa otvorenom slavinom u prosjeku ode 120 l vode,
  • Ako se brijete a slavina je otvorena, potrošite oko 40-80 l vode,
  • Ako perete automobil crijevom kod kuće, desi se da potrošite i do 600 l vode,
Mijenjajmo neke navike i štedimo!
  • Pranje zuba: ako samo pokvasite i isperete četkicu, potrošite samo 2 l vode. Ušteda: do 35 l svaki put kad perete zube, u odnosu na stalno otvorenu slavinu
  • Brijanje: ako napunite posudu, potrošite samo 4 l vode.                                 Ušteda: do 55 l za svako brijanje, u odnosu na stalno otvoenu slavinu
  • Pranje suđa ručno: ako napunite sudoper, potrošite oko 20 l vode.              Ušteda: 100 l svaki put kad perete suđe
Dalje mogućnosti uštede pitke vode!
Sve slavine i WC vodokotlić u domaćinstvu prekontrolirati. Ukoliko kaplje slavina brzinom od jedne kapi u sekundi, to godišnje iznosi oko 6000 l vode ili 16,5 l/danu.
Propusni vodokotlić nepovratno potroši 20000 l/godini ili oko 100 kada vode. Obični vodokotlić zamijeniti sa novim koji ima dvije mogućnosti puštanja vode 5 l i 10 l vode.
Kratko se tuširati umjesto kupati u kadi punoj vode i kada se sapunamo, zatvoriti vodu. Prilikom pranja zubi i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče. Ugradite na slavine i tuševe regulatore protoka vode kojima smanjujete 20-50% potrošnju vode i energije. Kod obične slavine imamo protok vode od 10-17 l/min a kod ugrađenog regulatora imamo konstantan protok od 6 l/min ali uz isti komfor, tj.osjećaj dovoljne količine vode. Kada kupujete novu mašinu za pranje veša ili suđa kupite onu kojoj je potrebno manje vode i energije. Mašine koristite samo kada su pune. Koristite omekšivač vode, a ne omekšivač rublja, jer se korištenjem meke vode smanjuje potrošnja deterdženta, mašina je dugotrajnija, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke. Sakupljajte kišnicu i njome sapirite WC, automobile, dvorišta, zalijevajte vrt!  
 
Trend porasta potreba za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas je naglašen. U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.   Posebno je zabrinjavajuća okolnost što je evidentan trend smanjivanja raspoloživih zaliha vode po stanovniku na svim kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja količine vodnih resursa jer je ona konstantna, nego je posljedica porasta broja stanovnika, klimatskih promjena, velikih gradova i sve većeg zagađivanja, posebno površinskih voda.

Prema prognozama do 2025 godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjećat će nestašicu vode.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 miliona ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno čiste vode za piće (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). Čiste vode je sve manje i ona je sve skuplja.

Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 l/stanovniku/dan pitke vode. U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 l/s/d (Birmingen 655, Moskva 600, Oslo 593). S druge strane, u nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 l vode na dan. To je ista ona količina koju mi potrošimo spiranjem WC školjke samo jednim pritiskom na vodokotlić.

Jedno prosječno evropsko domaćinstvo potroši oko 180 l/s/d. Kako se tih 180 l troši, u prosjeku, prikazano je na slijedećoj slici.

Koliko se vode potroši za proizvodnju?

Ako u ukupnu količinu vode uračunamo potrošnja vode od uzgoja sirovine pa do gotovog produkta.
jedna limenka - 40 l 1 litar piva - 20 l 1 kg krompira - 500 l 1 l soka - 1200 l 1 kg riže - 1900 l 1 kg pileline - 3500 l farmerke - 8000 l 1 kg govedine -100000 l
Zabrinjavajuće informacije o vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima
  1. 1,1 milijarda ljudi, tj. jedna šetina svjetske populacije, nema pristup čistoj vodi.
  2. 2,4 milijarde ljudi na svijetu, to je oko 2/5 svjetske populacije, nemaju adekvatne sanitarne uslove.
  3. 2,2 milijarde ljudi, većinom djeca, u zemljama u razvoju, umiru svake godine od bolesti koje su uzrokovane neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima, te nedostatkom čiste vode.
  4. Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog nedostatka čiste vode, neadekvatnih sanitarnih i higijenskih uslova. To je kao da se svaki dan 20 džambo jetova (aviona) sruši.
  5. Jednu polovinu svih bolničkih kreveta u svijetu zauzimaju bolesnici koji boluju od bolesti "iz vode".
  6. 200 miliona ljudi na svijetu je inficirano schistosomiasis-om, od čega 20 miliona pati od teških posljedica. Ta bolest se danas može naći u 74 zemlje svijeta. Naučne studije pokazuju da se zaraze smanjuju za 77%, ako su riješeni problemi sanitarija i vode.
  7. Prosječna dužina koju prepješače žene u Aziji i Africi, da bi sakupile vodu, je 6km.
  8. Težina tereta koji nose u rukama je 20kg (maksimum za avionski prtljag).
  9. U zemljama u razvoju jedna osoba, u prosjeku, potroši 10l vode na dan. 
  10. U Velikoj Britaniji jedna osoba u prosjeku potroši 135l vode na dan.
  11. Kada jednom pustite vodu iz vodokotlića potrošite toliko vode koliko jedna prosječna osoba, u zemljama u razvoju, na dan potroši za piće, pranje, kuhanje i čišćenje.
  12. Usporedba cijena:
    • U Evropi se 11 milijardi $ svake godine potroši na sladoled,
    • U SAD-u i Evropi se 17 milijardi $ potroši na hranu za kućne ljubimce, 
    • U Evropi se 105 milijardi $ godišnje potroši na alkoholna pića,

      To je desetostruki iznos novca sa kojim se može obezbijediti adekvatna voda, sanitarni i higijenski uslovi za sve.
       
  13. U zadnjih 10 godina je diareja ubila više djece nego svi oružani sukobi koji su se desili poslije Drugog svjetskog rata.
  14. U Kini, Indiji i Indoneziji je duplo više ljudi umrlo od diareje, nego od HIV-a/ ADIS-a.
  15. 1998. godine u Africi je 308 000 ljudi umrlo u ratu, a više od 2 miliona (šest puta više) je umrlo od diareje.
  16. Stanovnici Kiberije, siromašna četvrt kod Nairobija, Kenija, plaćaju pet puta višu cijenu za vodu nego stanovnici Amerike. 
  17. 25% stanovnika gradova u zemljama u razvoju koriste vodu koju prodavači prodaju po značajno višoj cijeni od cijene vode gradskog vodovoda.
  18. Predviđanja za 2025. godinu pokazuju da će broj stanovnika u gradvima, u zemalja u kojima nema dovoljno vode, porasti na 3 milijarde. Danas 470 miliona ljudi živi u takvim regionima.
  19. Samo pranje ruku sapunom i vodom smanjuje diarejna oboljenja za jednu trećinu.
  20. Nakon «Inicijative za pranje ruku» u Guatemali 1998. godine, bilo je 322000 manje oboljelih od diareje godišnje, a prije te inicijative bilo je 1,5 miliona oboljele djece.
  21. U Zambiji, jedno od petoro djece umre prije svog petog rođendana. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji manje od 1% djece ne napuni pet godina.
  22. Tokom jednog istraživanja u Karachi došlo se do saznanja, da se u područjima bez adekvatnih sanitarnih uslova i edukacije o higijeni, troši šest puta više novca na medicinske tretmane, nego na područjima koja imaju adekvatnu sanitaciju i higijenu.
  23. Bolesti koje potiču iz vode (kombinacija nedostatka čiste vode i neadekvatne sanitacije) koštaju Indiju 73 miliona radnih dana godišnje. A u epidemiji kolere u Peruu ranih 90-ih, izgubljena je 1 milijarda $ u turizmu i izvozu za samo 10 sedmica.
  24. Provjerom kvaliteta vode i korištenjem kvalitetne vode, smanjuju se diarejna oboljenja kod djece za 15-20%; bolja higijena (pranje ruku i sigurna priprema hrane) smanjuju ih za 35%, a adekvatno zbrinjavanje dječijeg izmeta, smanjuje ih za skoro 40%.
  25. 1,5 milijardi ljudi inficirano je crvima, koji potiču iz izmeta i urina koji se nalazi u njihovoj okolini. Ove infekcije se mogu kontrolirati i smanjiti boljim sanitarnim i higijenskim uslovima, kao i sigurnim pristupom vodi. Ovi paraziti mogu uzrokovati pothranjenost, anemiju ili poremećaj u rastu, zavisno od stepena inficiranosti.
  26. Po istraživanjima, na diareju, tuberkulozu i malariju, otpada 20% od svih svjetskih bolesti, a na njih se troši manje od 1% iz svih javnih i privatnih zdravstvenih fondova.
  27. Ekološka sanitacija je jedna opcija koju koriste stanovnici Kine, Meksika i Vijatnama. Izmet sadrži značajne hranjive materije. Mi proizvodimo oko 4,56 kg nitrogena, 0,55 kg fosfora i 1,28 kg kalijuma po osobi godišnje putem urina i izmeta. To je dovoljno da se proizvedu dovoljne količine kukuruza i pšenice za čitavu godinu za jednu osobu.
  28. Jedan gram izmeta može imati 10000000 virusa, 1000000 bakterija, 1000 ćelija parazita i 100 jaja od parazita.
 
Voda je životna sredina u kojoj je nastao život. Bez čiste i zdrave vode nema života. Kad presuše izvori pitke vode, čovjek tek tada shvati njen značaj.
 
Najstariji poznati bunari za dobijanje pitke vode potiču još iz vremena 4000 godina prije nove ere (Sumeranci u Mezopotamiji).
  Prvu vodovodnu mrežu je napravio kralj Solomon u Jeruzalimu 1000 prije nove ere. Stari Rimljani su prvi usavršili prave vodovodne mreže sa olovnim cijevima. Posebno je interesantno to što su Rimljani odvajali vodu u tri klase:
  • I klasa je bila za piće,
  • II za kupališta,
  • III za ispiranje kanalizacije.
Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi. Oko tri četvrtine površine na zemlji prekriveno je vodom i procijenjuje se oko 1,4 milijarde km3 . Iako vode na zemlji ima veoma mnogo, ipak sva voda nije upotrebljiva za ljudske potrebe, 97,5% vode u morima i okeanima je slana voda i ona se može koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Ukupna količina slatkih voda iznosi 37575*103 km3 odnosno oko 2,5%, a podijeljena je sa 69,6% na lednjake i glečere, 30% na podzemnu vodu, te 0,03% vlaga u tlu, 0,05% močvare, 0,01% rijeke i 0,3% jezera.

Kruženje vode u prirodi se ostvaruje putem hidrološkog ciklusa. Isparavanja vode sa vodenih površina, tla i vegetacije vrši se pod uticajem sunčeve energije i vjetra. Isparena voda odlazi u atmosferu formirajući oblake, iz kojih se u vidu padavina, ponovo vraća na Zemlju (kiša, snijeg ili led zavisno od temperaturnih i drugih uvjeta u atmosferi).

Zahvaljujući fizikalnim osobinama vode i djelovanju sunčeve energije male količine slatkih voda na Zemljinoj kori su obnovljive. Globalno promatrano, ukupna količina padavina je jednaka količini isparene vode. Međutim, distribucija padavina i isparenja nije jednaka iznad mora, okeana i kopna. Sa mora i kopna više ispari vode, a manje se vraća u vidu padavina dok je iznad kopna obrnuto. Intezitet padavina iznad pojedinih područja kopna je različit i zavisi od geografske širine, prirodne vegetacije i od blizine vodenih površina i vodenih tokova. Po pravilu, u predjelima sa većom nadmorskom visinom, u predjelima koji su pokriveni šumama i iznad urbanih područja ima više padavina. Pustinjske oblasti, koje su bez vegetacije, godinama su bez padavina. Dio vode koja u vidu padavina dolazi na kopno ponire, dio otiče potocima i rijekama, dio ostaje kao površinska voda (jezera, močvare), a dio ponovo ispari u atmosferu. Sa okeana i mora ispari godišnje 454*103km3 vode, u okeane i mora ponovo pada 416*103km3 vode, dok vjetar nosi na kopno 38*103km3 vode. Sa kopna ispari 72*103 km3 vode, tako da zajedno sa vodom koju vjetar donosi sa morskih površina to čini 110*103km3 vode koja pada na kopno.

Vodni bilans kontinenata
Prosječne padavine na čitavoj planeti su oko 1130mm, ali se mijenjaju u izrazito širokom rasponu od pustinjskih zona praktično bez padavina, do nekih zona u tropskom pojasu sa padavinama preko 10000mm.

U zavisnosti od toga formira se i oticaj. U toku kišnih sezona nakon intezivnih padavina otekne rijekama u mora oko 2/3 ukupnog oticaja (vremenski vrlo neravnomjernog) oko 25•103km3, a samo oko 14•103km3 čini bazni ili osnovni oticaj sa kojim se može računati u toku cijele godine.

Vodno bogatstvo Bosne i Hercegovine
 
Na teritoriji Bosne i Hercegovine se godišnje formira oticaj prosječne vrijednosti od oko 38km3 vode. Računajući sa oko četiri miliona stanovnika, BiH raspolaže sa oko 9000m3 po stanovniku godišnje vlastitih površinskih voda i oko 120m3 po stanovniku godišnje podzemnih voda. Na osnovu ovih podataka bi se moglo zaključiti da je vodnost relativno visoka što je upravo i bila osnovna zabluda koja je utjecala na loše upravljanje vodama. Problemi proizilaze iz toga jer se radi o veoma velikim razlikama u veličini godičnjih padavina na teritoriji B&H, ali i o distribuciji oticanja u okviru godine, koja se uglavnom ne poklapa sa potrebama.

Najveće prosječne godišnje padavine su koncenrisane na jugoistoku zemlje gdje iznose 1500-2000mm. Nasuprot tome, sjeverni dijelovi zemlje, na kojima su potrebe za vodom veće, imaju znatno manje padavine od svega 700mm godišnje.

Vodni bilans Bosne i Hercegovine 
  • Površina BiH 51129 km2
  • Padavine 1250 mm
    Oticanje 750 mm
    Koeficijent oticanja 60 mm
  • Isparavanje 500 mm
  • Zapremina godišnjeg oticanja 38•109 m3
 
Voda je jedna od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih tvari u prirodi, čije su fizičke i hemijske osobine dobro poznate. Neke od tih osobina su jedinstvene, pa je upravo zbog tih posebnih osobina voda tako važna za održavanje života na Zemlji.

Čista voda je tekućina bez mirisa i okusa. Obično je bezbojna ako se gleda u malom obimu ili sloju. U debljem sloju je obojena u modre nijanse koje zavise od otopljenih i suspendiranih primjesa.

Voda može da se nalazi u sva tri stanja: čvrstom (led), tečnom i gasovitom (vodena para). Molekula vode se sastoji od dva atoma vodika, koji donose po jedan elektron atomu kisika sa šest elektrona, čineći kovalentnu vezu. Međutim, elektroni se kreću bliže atomu kisika, pa taj dio molekule posjeduje nagativni naboj (dipolni momenat) a onaj dio s atomima vodika je pozitivan. Uslijed toga sve okolne molekule vode se elektronski privlače i povezuju tzv. vodikovim vezama u grupe. Ovaj fenomen utiče na mnoge izvanredne osobine vode.

Tako se radi savladavanja vodikovih veza mora utrošiti mnogo veća količina toplote pri promjeni agregatnog stanja. Zato voda mrzne pri 0ºC a ključa pri 100ºC, umjesto da mrzne pri -100ºC i ključa pri -80ºC, što je slučaj sa drugim sličnim molekulama (H2S). Ovaj fenomen objašnjava zašto voda posjeduje veliki kapacitet primanja toplote (specifična toplota), pa se grije i hladi pet puta sporije od kopna, što znatno, utiče na klimu.

Kod većine tečnih tvari s porastom temperature dolazi do opadanja gustoće, dok kod vode (i nekoliko ostalih tekućina) gustoća prvo raste do izvjesnog maksimuma pa tek onda opada. Taj maksimum gustoće vode se nalazi pri +4ºC, tako da čvrsta voda (led) pliva po površini tečne faze. Znači pri smrzavanju dolazi do širenja, a ne skupljanja vode. U prirodi ta pojava prouzrokuje niz važnih efekata na okoliš i ekosisteme. Npr., starenje stijena se ubrzava u prisustvu vode. Na nižim temperaturama se u pukotinama i rupicama u stijeni stvara led koji, zbog mehaničkog pritiska usljed širenja, dovodi do lomljenja i usitnjavanja stijene. Anomalna promjena gustoće vode sa temperaturom je, također, od ogromnog značaja za očuvanje akvatičnog života u zatvorenim vodnim bazenima (jezera, rukavci, močvare i sl.).

Slijedeća neobična fizička osobina vode je njena velika površinska napetost. Zbog niza vodikovih veza, molekule vode su čvrsto privučene jedna drugoj, pa je teško probiti površinu tečne vode (ljeti se mogu vidjeti mnogi insekti kako hodaju preko površine raznih vodnih ploha). Velika površinska napetost vode je razlog da se voda zatvorena u cjevčicama malog prečnika penje nagore (kapilarnost). Prodiranje vode u biljne sudove, kao i zadržavanje vode u malim pukotinama između čestica tla moguće je upravo zbog velike površinske napetosti.

Zbog snažnog dipolnog momenta molekule vode privlače molekule kristala prodirući u njegovu strukturu. Neke molekule se uslijed toga dobro disociraju u jone. Zato je voda izuzetno dobro otapalo i transporter za mnoge elektrovalentne spojeve, kao što su kuhinjska so, te četrdesetak drugih soli u morskoj vodi. Voda je manje efikasno otapalo za kovalentne spojeve, a loše za masti i ulja. Voda je u neku ruku katalizator raznih hemijskih reakcija, jer omogućava pravilnu orijentaciju rastvorenih jona. Zato nije nikakvo čudo što je živa materija nastala iz anorganskih spojeva baš u moru.

Voda je prozračna i anomalno malo rasijava vidljivu svijetlost, naročito iz ultraljubičaste i infracrvene oblasti spektra. Ova osobina vode je značajna za odvijanje fizičkih i biohemijskih procesa.

Značaj vode za biljke

Voda je veoma značajna za biljni svijet. Vodene biljke se najlakše snabdijevaju sa vodom. U vodenoj sredini rastvorene su mnoge korisne tvari, te biljka lako apsorpcijom dolazi do njih. Međutim, biljke na kopnu često ne mogu lako doći do vode, jer imaju poteškoća da je u dovoljnoj mjeri izvuku iz zemljišta.

Za kopnene biljke voda je samo jedan od ekoloških faktora, dok je za vodene biljke njihov životni okoliš. Kod kopnenih biljaka voda stalno protiče od korijenja ka listovima. Taj proces se uspostavlja transpiracijom, pri kojoj sa transpiracionih površina stalno isparava jedna količina vode. Kretanjem vode kroz biljku uspostavlja se turgor, tj. biljka pod pritiskom vode stoji uspravno. Ako biljka zbog suše izgubi veću količinu vode, ona vene i naginje se, jer joj je turgor opao.

Isparavanjem vode dolazi i do hlađenja biljke, što je važan preduslov opstanka biljke u tropskoj klimi. Promet vode u biljci naziva se još i vodni režim biljke, koji se u suštini sastoji iz tri procesa:
  • Primanje vode iz zamljišta
  • Transport vode u tkivima korijena, stabla i listova i
  • Isparavanje vode preko nadzemnih organa – transpiracija
Odnos između unijete i isparene vode naziva se vodni bilans biljke.

Životinje

Voda ima veliki značaj za život životinja. Voda je prvobitni okoliš u kojem je život nastao, pa je razumljivo što postoji ta uzajamna veza, a posebno za one životinje čiji je ona životni okoliš.

Voda se nalazi u unutrašnjosti organizma životinja. Sadržaj vode u organizmu životinja varira od 50-93% i razumljivo, najveći je sadržaj u vodenim organizmima.

Sisari veoma teško podnose gubitak vode. Dolazi do uginuća ukoliko sadržaj vode u organizmu padne za 15-20%. Neke životinje kao, npr., puževi mogu preživjeti i sa gubitkom vode od 65-80%. U procesu evolucije pojedini organizmi su se u slučaju nedostatka vode prilagođavali prelaženjem u jedno latentno – anabiotičko stanje, u kome mogu opstati i nekoliko godina.

Ljude

U organizmu odraslog muškarca sadržaj vode je 60±15% a kod žena 55±15%, što znači da voda predstavlja jedan od osnovnih uvijeta opstanka i života čovjeka na Zemlji. Zavisno od klimatskih uvjeta potrošnja vode za održavanje života kreće se od 3 – 12 l/dan.

Voda je daleko najbogatija komponenta svih živih organizama i ima fundamentalan značaj u održavanju kako strukture, tako i funkcije svih tkiva, odnosno ćelija kao osnovnih jedinica žive materije. Neunošenje vode dovodi mnogo brže do smrti nego neunošenje hrane. U slučaju neunošenja vode dolazi do smrti već poslije nekoliko dana, pošto organizam izgubi 10-20% od cjelokupnog volumena svoje tekućine. U slučaju neunošenja hrane, život se održava nekoliko nedjelja, uprkos gubitku cjelokupnog masnog tkiva i oko 50% tkivnih proteina.

Procenat vode u ljudskom organizmu je različit u različitim tkivima, odnosno organima. Može se reći da se najveća količina vode u tijelu nalazi u koži i mišićima, a najmanje u skeletu i adipoznom tkivu. Muškarac težine od 70 kg sadrži u koži 9 l vode, u mišićima 22 l, skeletu 2,45 l, u krvi 4,65, i u masnom tkivu 0,7 l. Iako srce, pluća, bubrezi i mozak sadrže visok procenat vode, ipak je njihov udio u masi organizma manji.This is your new blog post. Click here and start typing, or drag in elements from the top bar.
 
  1. Bez vode nema života. Ona je dragocjeno dobro, prijeko potrebno u svakoj ljudskoj djelatnosti.
  2. Slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni.
  3. Mijenjati kvalitet vode znači ugrožavati život čovjeka i ostalih živih bića koja od vode zavise.
  4. Kvalitet vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korištenju koji predviđa i zadovoljava posebne zahtjeve zdravlja stanovništva.
  5. Ako se voda poslije upotrebe vraća u prirodnu sredinu, to ne smije biti na štetu drugih korisnika, javnih ili individualnih.
  6. Održavanje odgovarajućeg biljnog pokrivača, prvenstveno šumskog, od velike je važnosti za očuvanje vodenih resursa.
  7. Vodeni resursi se moraju stalno inventarisati.
  8. Dobro upravljanje vodama mora se planirati i registrirati zakonom preko nadležnih institucija.
  9. Zaštita voda traži značajan napor u znanstvenom istraživanju i u stvaranju specijalista za javno informiranje
  10. Voda je zajedničko nasljedstvo i njenu vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da vodom ekonomiše i da je racionalno koristi.
  11. Upravljanje vodenim resursima mora se prije svega vršiti u sklopu sliva, a ne unutar upravnih i političkih granica.
  12. Voda ne zna granice. To je jedan, zajednički izvor, koji traži međunarodnu saradnju.
 
Neprofitna organizacija Pacifički institut u Kaliforniji, izvještava da u mnogim područjima, posebno u zemljama u razvoju, ima sve manje pitke vode. U dvogodišnjoj studiji pod nazivom “Voda u svijetu” kaže se da je najozbiljnija situacija u Aziji i Africi, dok se Kina suočava sa pravom “vodenom katastrofom”.
U izvještaju o vodi u svetu kaže se da je čiste vode sve manje i da je era lakog pristupa izvorima vode na izmaku.
Predsjednik Pacifičkog instituta, Piter Glik skreće pažnju da:"milijardu ljudi nema pristup čistoj vodi za piće, a dvije i po milijarde, ili više, nemaju adekvatne sanitarije, pretežno u Africi i južnoj Aziji". "Verovatno će biti više poplava, ali i više suša. Vlažna područja postaće vlažnija, a sušna još suvlja – što je najgora šema. Kada bi subsaharska Afrika postala vlažnija to bi bilo dobro. Na žalost moglo bi da se dogodi suprotno, da postane još suvlja", kaže Glik i dodaje da je zemljama Afrike i Azije posebno teško da očuvaju izvore vode i dobre sanitarne uslove, dok Kini preti katastrofa, jer eksplozija stanovništva teško opterećuje izvore vode."Kina ubrzano raste.
Rast stanovništva i brz razvoj privrede teško opterećuju izvore vode."