UN je 2010. godinu, proglasio za godinu biodiverziteta ili biološke raznolikosti.Iako se često pominje u stručnim kontekstima, uz složene teorije i podatke, značenje bioraznolikosti je relativno jednostavno i jasno. Naime, bioraznolikost se odnosi na prisustvo različitih formi života u datom okruženju. Ona može podrazumijevati raznolikost bakterija u vašem želucu, gena koji određuju vašu biološku jedinstvenost ili prisustvo planina i mora u vašoj zemlji, kao i ostale mozaike staništa na koje nailazite u vašim uobičajenim i svakodnevnim aktivnostima. Da, čak i pauk koji vreba muvu u vašoj dnevnoj sobi čini neodvojivi dio bioraznolikosti koja predstavlja život na zemlji. Bioraznolikost čini zemlju pristupačnim i poželjnim staništem. Omogućava nam hranu, lijekove, građevinski materijal ili gorivo. Ekosistemi naše planete nas također opskrbljuju mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnavljanje tla, oprašivanje i regulacija klime su samo neke od njih. Bioraznolikost ima i značajnu društvenu ulogu pri omogućavanju resursa za bogati socijalni i kulturni život, od rekreacije i obrazovanja, estetike, duhovnosti do umjetničkih nadahnuća.

Značaj bioraznolikosti je brižljivo naznačen i u Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih nacija i pratećim Milenijskim razvojnim ciljevima, u kojima se ona ističe u: „ublažavanju gladi i siromaštva, promociji dobrog zdravlja ljudi i njenoj ulozi kao osnovi za osiguravanje slobode i pravičnosti za sve.“

Međutim, uprkos njenoj neospornoj vrijednosti, bioraznolikost je pod stalnim pritiskom usljed ljudskog djelovanja i klimatskih promjena koje ozbiljno utiču na broj vrsta s kojima dijelimo planetu. Zbog ljudskih aktivnosti trenutna brzina izumiranja vrsta je 1000 puta veća od prirodne. Prošle godine je Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da od promatranih vrsta, čak 38% njih je suočeno s opasnosti od izumiranja. Milenijski izvještaj UN-a o ocjeni ekoisistema pruža jasnu ilustraciju stanja na zemlji - u posljednjih 50 godina ljudi su brže i opsežnije mijenjali ekosisteme negoli je to bio slučaj u bilo kojem prethodnom vremenskom periodu u ljudskoj historiji. Posljedica toga je značajan i u velikoj mjeri nepovratni gubitak u raznolikosti života na zemlji i nestanak biljnih i životinjskih vrsta. Promjenama u kvalitetu i obilju bioraznolikosti i poremećajem balansa ekosistema smanjuju se resursi za siromašne i ugrožene, te narušava naše prirodno stanište.

 

BIORAZNOLIKOST U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina je zemlja sa bogatom bioraznolikošću. Ona spada među prvih pet zemalja u Evropi (BiH Biodiversity assesment, USAID 2003) koje obiluju bioraznolikošću i kao takva je od posebnog značaja za evropsku bioraznolikost zahvaljujući svom visokom stupnju endemičnih To svakako ne predstavlja iznenađenje ako imamo na umu da BiH, prema izvorima NEAP-a, predstavlja dom za 30% ili 1.800 endmičnih vrsta balkanske flore, kao i za veliki broj ostalih ugroženih vrsta. Preduslov za takvo biološko bogatstvo leži u geomorfološkoj strukturi Bosne i Hercegovine, uz niz različitih pejzaža i klimatskih zona, od sjevernih ravnica uz rijeku Savu do planinskih lanaca Dinarida i jadranske obale na jugu te činjenici da je više od pola površine BiH prekriveno prirodnim i poluprirodnim ekosistemima.

Kako BiH čini značajan lokalitet bioraznolikosti u regiji, tako ima i veliki udio ugroženih vrsta u Evropi. Ratno razaranje i nedostatak usklađenih napora očuvanja doveli su do opasnog i nezaštićenog položaja bioraznolikosti i prirodnih resursa. Prema procjeni i kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u BiH je više ili manje ugroženo oko 600 vrsta viših biljaka, 250 vrsta kičmenjaka (riba, vodozemaca, gmizavca, ptica i sisara) te desetine vrsta beskičmenjaka i oko 50 vrsta uroženih vrsta gljiva i lišajeva. Veoma mali procenat teritorije u BiH označeno je kao zaštićena područja, a ona trenutno nisu adekvatno organizovana niti finansijski održiva. Dva od tri nacionalna parka (Sutjeska i Kozara) zaštićena su ne zbog svoje biološke vrijednosti, već kao historijski značajna bojišta iz Drugog svjetskog rata dok treći nacionalni park u BiH „Una“ , iako proglašen prije dvije godine još uvijek čeka na plan upravljanja.

Ugrožavanje bioraznolikosti kao posljedicu imaju preobražaj staništa, prekomjernu eksploataciju resursa i veliku zagađenost. Nebriga o životnoj sredini i sustavno uništavanje prirodnih staništa i resursa nužno dovodi do nestanka brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, poput encijana, daždevnjaka, tetrijeba, mrkih medvjeda ili nekih vrsta pastrmke.

Zbog toga je u Bosni i Hercegovini potrebno pokrenuti inicijative za podršku očuvanju bioraznolikosti i životne sredine. Jedna od takvih inicijativa je projekat u okviru UNDP-ovog sektora za Energiju i okoliš, a koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF) – „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“. Projektom se promoviše održivi razvoj kraških polja i bioraznolikosti u jugozapadnim dijelovima zemlje, tačnije Livanjskom polju koje je međunarodno priznato močvarno stanište.

Livanjsko polje predstavlja mjesto jedinstvene vrijednosti: ne samo da je najveće močvarno tlo u Bosni i Hercegovini, već istovremeno i najveće djelimično poplavljeno kraško polje na svijetu, koje obuhvata dragocjene močvare, značajno stanište za ptice, bare, treset i travnatu površinu, od kojih svi obiluju endemičnim i rijetkim vrstama.

Jedan od popratnih problema zaštite bioraznolikosti leži u činjenici da lokalno stanovništvo vidi njenu zaštitu, a posebno označavanje zaštićenih područja, kao potencijalnu prijetnju njihovim svakodnevnim poslovnim aktivnostima i regionalnom razvoju. Međutim, zaštita bioraznolikosti se može posmatrati kao prilika za unapređenja životne sredine i razvoja ekološkog turizma. Zbog svega toga će se u okviru projekta „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“ podržavati razvoj ekološki osvještenih poslovnih poduhvata, kao i promocija lokalne ekološki održive ekonomije.

Ove inicijative UNDP-a u Bosni i Hercegovini, koje su dio šireg konteksta napora koje UN ulaže u cilju očuvanja bioraznolikosti diljem svijeta, odražavaju riječi generalnog sekretara UN-a Ban Ki- moona, koji je istaknuo značaj napora u vezi sa okolišem u 2010. godini, međunarodnoj godini bioraznolikosti, pozivajući svaku zemlju i svakog građanina naše planete da se udruže u globalni savez za zaštitu života na zemlji.

1/26/2012

THX for info

Reply
1/26/2012

is shortly

Reply

THX for info

Reply
3/26/2012

Great info, thx

Reply
5/14/2012

is quickly

Reply



Leave a Reply.