U Beogradu je 15.11. počeo prvi međunarodni festival ekološkog filma ili Green Screen Fest, čiji je organizator Centar za uređenje životne sredine. Festival traje do 17.11.2010. godine.
Organizatori pozivaju sve posjetioce da ponesu svoj elektronski otpad iz kuće i da ga ostave u označenim kontejnerima. Tako će građani imati priliku da i sami učestvuju u očuvanju životne sredine kroz sakupljanje i odlaganje ove vrste otpada.
U takmičarskom djelu nastupaju 52 dokumentarna filma. Program festivala će, osim revijalnih dokumentarno – igranih filmova koji su nagrađivani na različitim međunarodnim festivalima, obuhvatiti i kratke i amaterske filmove koji se bave ekološkom tematikom. Publici će biti dostupni i dodatni kreativni sadržaji koji će omogućiti svim posJetiocima da se aktivnije uključe i angažuju na polju zaštite životne sredine. Po dva najbolja filmska ostvarenja iz kategorija kratki i amaterski film će dobiti nagrade festivala, a biće dodeljena i nagrada Gradskog sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda i muzičke televizije MTV Adria.
Gledaocima će biti ponuđeno da učestvuju u radionicama, posJete izložbe mladih autora iz Srbije, učestvuju u diskusijama i debatama koje će biti tematski organizovane, posmatraju performanse, kao i da učestvuju u istraživanjima koja će biti sprovedena u toku trajanja festivala, a tiču se pitanja zaštite životne sredine, prevazilaženja građanskog pasivizma i afirmacije društvenog aktivizma uopšte.
Pored finansijske podrške Grada Beograda i Fonda za zaštitu životne sredine, podršku realizaciji Festivala su do sada pružili: Grad Beograd Sekretarijat za  zaštitu životne sredine, Agencija za evropske integracije i saradnju sa udruženjima, Sava Centar, Francuski kulturni centar, Masel d.o.o., Arena sport, YellowCab, MIP radio, U zdravom telu, Digimedia, RoadStar radio, EkoForum, KulturAkt.
Ako imate prilike, posjetite festival i kao što kaže slogan festivala OPLANETITE SE! RECIKLIRAJ!

Iako na području grada postoji dovoljan broj kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, ekološka svijest naših građana po tom pitanju nije dovoljno razvijena. U Javnom preduzeću "Čistoća" kažu da prilikom pražnjenja većinu ovih kontejnera zatiču gotovo prazne. "Obezbijeđen je dovoljan broj eko-kontejnera kako bi građani stekli naviku da otpad odvajaju, međutim, nije onako kako smo očekivali. Većina tih kontejnera je prazna ili poluprazna. Posebno se to odnosi na područja oko škola, gdje postavljanje kontejnera nije pokazalo veliku opravdanost" tvrdi Milan Plavšić, tehnički direktor "Čistoće".

"Neophodno je prije svega edukovati građane, počev od najnižeg uzrasta, zatim obezbijediti dovoljan broj kontejnera i druge uslove kako bismo razvili cijeli jedan sistem u kojem bi bile angažovane sve relevantne institucije" pojasnio je Rokvić i dodao da je ovaj način prikupljanja otpada na našim prostorima tek u povoju te da će, nakon što se završi ovaj projekt, biti potrebno još raditi kako bi građani bili ekološki svjesniji.

"Nedavno smo realizovali projekat "Ekologijom do ljepote". Kroz rad ekoloških sekcija i učestvovanjem u raznim ekološkim aktivnostima nastojimo da upoznamo učenike sa osnovnim odrednicama ekologije i razvijemo njihovu ekološku svijest" kaže Kovačević. Eko-kontejneri namijenjeni su za odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla i PET ambalaže. Na području grada postavljen je 101 ovakav kontejner. Projekat pod nazivom "Upravljanja čvrstim otpadom" regiona Banja Luka realizovan je po kreditu Svjetske banke iz 2003. godine. Izdvojena sredstva za ovaj projekat iznose oko 130.000 KM.

UN je 2010. godinu, proglasio za godinu biodiverziteta ili biološke raznolikosti.Iako se često pominje u stručnim kontekstima, uz složene teorije i podatke, značenje bioraznolikosti je relativno jednostavno i jasno. Naime, bioraznolikost se odnosi na prisustvo različitih formi života u datom okruženju. Ona može podrazumijevati raznolikost bakterija u vašem želucu, gena koji određuju vašu biološku jedinstvenost ili prisustvo planina i mora u vašoj zemlji, kao i ostale mozaike staništa na koje nailazite u vašim uobičajenim i svakodnevnim aktivnostima. Da, čak i pauk koji vreba muvu u vašoj dnevnoj sobi čini neodvojivi dio bioraznolikosti koja predstavlja život na zemlji. Bioraznolikost čini zemlju pristupačnim i poželjnim staništem. Omogućava nam hranu, lijekove, građevinski materijal ili gorivo. Ekosistemi naše planete nas također opskrbljuju mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnavljanje tla, oprašivanje i regulacija klime su samo neke od njih. Bioraznolikost ima i značajnu društvenu ulogu pri omogućavanju resursa za bogati socijalni i kulturni život, od rekreacije i obrazovanja, estetike, duhovnosti do umjetničkih nadahnuća.

Značaj bioraznolikosti je brižljivo naznačen i u Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih nacija i pratećim Milenijskim razvojnim ciljevima, u kojima se ona ističe u: „ublažavanju gladi i siromaštva, promociji dobrog zdravlja ljudi i njenoj ulozi kao osnovi za osiguravanje slobode i pravičnosti za sve.“

Međutim, uprkos njenoj neospornoj vrijednosti, bioraznolikost je pod stalnim pritiskom usljed ljudskog djelovanja i klimatskih promjena koje ozbiljno utiču na broj vrsta s kojima dijelimo planetu. Zbog ljudskih aktivnosti trenutna brzina izumiranja vrsta je 1000 puta veća od prirodne. Prošle godine je Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da od promatranih vrsta, čak 38% njih je suočeno s opasnosti od izumiranja. Milenijski izvještaj UN-a o ocjeni ekoisistema pruža jasnu ilustraciju stanja na zemlji - u posljednjih 50 godina ljudi su brže i opsežnije mijenjali ekosisteme negoli je to bio slučaj u bilo kojem prethodnom vremenskom periodu u ljudskoj historiji. Posljedica toga je značajan i u velikoj mjeri nepovratni gubitak u raznolikosti života na zemlji i nestanak biljnih i životinjskih vrsta. Promjenama u kvalitetu i obilju bioraznolikosti i poremećajem balansa ekosistema smanjuju se resursi za siromašne i ugrožene, te narušava naše prirodno stanište.

 

BIORAZNOLIKOST U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina je zemlja sa bogatom bioraznolikošću. Ona spada među prvih pet zemalja u Evropi (BiH Biodiversity assesment, USAID 2003) koje obiluju bioraznolikošću i kao takva je od posebnog značaja za evropsku bioraznolikost zahvaljujući svom visokom stupnju endemičnih To svakako ne predstavlja iznenađenje ako imamo na umu da BiH, prema izvorima NEAP-a, predstavlja dom za 30% ili 1.800 endmičnih vrsta balkanske flore, kao i za veliki broj ostalih ugroženih vrsta. Preduslov za takvo biološko bogatstvo leži u geomorfološkoj strukturi Bosne i Hercegovine, uz niz različitih pejzaža i klimatskih zona, od sjevernih ravnica uz rijeku Savu do planinskih lanaca Dinarida i jadranske obale na jugu te činjenici da je više od pola površine BiH prekriveno prirodnim i poluprirodnim ekosistemima.

Kako BiH čini značajan lokalitet bioraznolikosti u regiji, tako ima i veliki udio ugroženih vrsta u Evropi. Ratno razaranje i nedostatak usklađenih napora očuvanja doveli su do opasnog i nezaštićenog položaja bioraznolikosti i prirodnih resursa. Prema procjeni i kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u BiH je više ili manje ugroženo oko 600 vrsta viših biljaka, 250 vrsta kičmenjaka (riba, vodozemaca, gmizavca, ptica i sisara) te desetine vrsta beskičmenjaka i oko 50 vrsta uroženih vrsta gljiva i lišajeva. Veoma mali procenat teritorije u BiH označeno je kao zaštićena područja, a ona trenutno nisu adekvatno organizovana niti finansijski održiva. Dva od tri nacionalna parka (Sutjeska i Kozara) zaštićena su ne zbog svoje biološke vrijednosti, već kao historijski značajna bojišta iz Drugog svjetskog rata dok treći nacionalni park u BiH „Una“ , iako proglašen prije dvije godine još uvijek čeka na plan upravljanja.

Ugrožavanje bioraznolikosti kao posljedicu imaju preobražaj staništa, prekomjernu eksploataciju resursa i veliku zagađenost. Nebriga o životnoj sredini i sustavno uništavanje prirodnih staništa i resursa nužno dovodi do nestanka brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, poput encijana, daždevnjaka, tetrijeba, mrkih medvjeda ili nekih vrsta pastrmke.

Zbog toga je u Bosni i Hercegovini potrebno pokrenuti inicijative za podršku očuvanju bioraznolikosti i životne sredine. Jedna od takvih inicijativa je projekat u okviru UNDP-ovog sektora za Energiju i okoliš, a koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF) – „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“. Projektom se promoviše održivi razvoj kraških polja i bioraznolikosti u jugozapadnim dijelovima zemlje, tačnije Livanjskom polju koje je međunarodno priznato močvarno stanište.

Livanjsko polje predstavlja mjesto jedinstvene vrijednosti: ne samo da je najveće močvarno tlo u Bosni i Hercegovini, već istovremeno i najveće djelimično poplavljeno kraško polje na svijetu, koje obuhvata dragocjene močvare, značajno stanište za ptice, bare, treset i travnatu površinu, od kojih svi obiluju endemičnim i rijetkim vrstama.

Jedan od popratnih problema zaštite bioraznolikosti leži u činjenici da lokalno stanovništvo vidi njenu zaštitu, a posebno označavanje zaštićenih područja, kao potencijalnu prijetnju njihovim svakodnevnim poslovnim aktivnostima i regionalnom razvoju. Međutim, zaštita bioraznolikosti se može posmatrati kao prilika za unapređenja životne sredine i razvoja ekološkog turizma. Zbog svega toga će se u okviru projekta „Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore“ podržavati razvoj ekološki osvještenih poslovnih poduhvata, kao i promocija lokalne ekološki održive ekonomije.

Ove inicijative UNDP-a u Bosni i Hercegovini, koje su dio šireg konteksta napora koje UN ulaže u cilju očuvanja bioraznolikosti diljem svijeta, odražavaju riječi generalnog sekretara UN-a Ban Ki- moona, koji je istaknuo značaj napora u vezi sa okolišem u 2010. godini, međunarodnoj godini bioraznolikosti, pozivajući svaku zemlju i svakog građanina naše planete da se udruže u globalni savez za zaštitu života na zemlji.

I dok se zbrajaju rezultati turističke sezone i već kuju planovi za sljedeću godinu, u Neumu se, nažalost, ovih dana zbrajaju i sve one štete koje iza sebe ostavljaju nesavjesni kupači i turisti. To je najbolje pokazala i jučerašnja eko akcija čišćenja podmorja u Neumu, koju je organizirao Hrvatski ronilački klub ''Neum''.

Dvadesetak ronilaca iz Neuma, Mostara i Dubrovnika za samo nekoliko sati iz mora su izvadili zaista veliku količinu raznog otpada, od stotina automobilskih guma, akumulatora, betonskih i metalnih ploča, kućanskih aparata, metalnih ograda...do ogromne količine staklene i plastične ambalaže, odjevnih predmeta.

''Ovo je dvadeset i peta eko akcija od utemeljenja našeg kluba i prva u ovoj turističkoj sezoni. Opet smo, nažalost, svjedoci pravog ekocida u našem moru. Stalno upozoravamo na nesavjesne pojedince i skupine koji u more ubacuju ama baš sve, od otpada pa sve do eksplozivnih sredstava koja predstavljaju opasnost za svakog ronioca i ribiča. Zato i organiziramo ovakve akcije, kako bi dali svoj doprinos za čišće i sigurnije podmorje. '' - rekao je za Caportal.info Nikša Matuško, predsjednik Hrvatskog ronilačkog kluba ''Neum'', dok sa kolegama razmjenjuje utiske po izlasku iz ne baš tople vode.

Akciju ronilaca pratili su i strani turisti koji su stigli u Neum na dvodnevni odmor. Pri obilasku Neuma i razgledavanju ovdašnjih plaža stranci su se čudili prizoru gomile otpada i automobilskih guma koje su iz mora izvukli vrijedni ronioci iz Hercegovine i Dalmacije. Tako su ronioci postali i veliki ekolozi koji su do sada podigli svoj glas i protiv uplovljavanja bilo kakvih većih brodova u neumske vode. Sav izvučeni otpad sa neumskih će plaža danas ukloniti djelatnici Komunalnog poduzeća Neum.
Mnogi jučer nisu mogli povjerovati što se sve tokom ovog ljeta ubacivalo u more, pa je vrijeme da se ozbiljnije povede računa o ovom problemu. Kako su ronioci rekli za Caportal.info, u susjednoj Hrvatskoj to je puno bolje regulisano pa se oštro kažnjavaju oni koji onako drsko u more ubacuju brojne automobilske gume i razni opasni otpad.